Turistička valorizacija kanjona rijeke Čikole

Radionica na temu Morske bioraznolikosti te sigurnosti na moru održana u Šibeniku

25. veljače 2011.

U pripremi prvi Ronilački vodič za Šibensko-kninsku županiju

Kako bi prezentirali materijale te ciljeve aktivnosti izrade prvog Ronilačkog vodiča za Šibensko-kninsku županiju Projekt COAST Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Šibensko-kninske županije te Sekcijom ronilačkog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) organizirao je 25. veljače u Šibeniku edukativnu radionicu na temu Morske bioraznolikosti Šibensko-kninske županije te sigurnosti na moru.

Predstavnici ronilačkih centara, NP „Kornati” te ronilačke ekipe Vatrogasne zajednice Šibensko-kninske županije imali su priliku upoznati se s konceptom te materijalima koji su pripremljeni za izradu prvog Ronilačkog vodiča za Šibensko-kninsku županiju te dopuniti budući vodič vlastitim fotografijama, podatcima o važnim i vrijednim ronilačkim lokacijama te savjetima temeljenim na dosadašnjem iskustvu te doprijeniti što većoj kvaliteti i stručnosti vodiča.

Budući Ronilački vodič ima svoju edukativnu i promotivnu zadaću. On će biti vrijedan alat pri promociji ronilačkog turizma u Županiji koji već duži niz godina bilježi rast zbog iznimne bistrine i bogatstva podmorja u akvatoriju Šibensko-kninske županije te privlači sve veći broj zaljubljenika u morske dubine na obalu šibenskog područja. Osim razvoja turizma, Vodič će uputiti i na potrebu očuvanja i zaštite bogate i raznovrsne podmorske bioraznolikosti.

„Budućim Ronilačkim vodičem želimo educirati djelatnike ronilačkih centara o tipovima staništa, karakterističnim i zaštićenim vrstama te postojećoj bogatoj morskoj flori i fauni koju susreću u morskim dubinama. Želja nam je obučiti ih da znaju interpretirati ono što vide u svijetu podmorja te na taj način osnažiti i promovirati sve popularniji ronilački turizam u Šibensko-kninskoj županiji”, izjavio je dr. sc. Ante Žuljević s Instituta za oceanografiju i i ribarstvo u Splitu, koji je ujedno i dio tima koji priprema Vodič.

Na koji je način kroz praksu i primjenu propisa reguliran razvoj ronilačkog turizma te na koji način se povećava sigurnost ronjenja objasnio je Emil Lemac, zamjenik voditelja Sekcije ronilačkog turizma pri HGK. „Preduvjet za kvalitetno, i u prvom redu sigurno ronjenje je temeljita teorijska i praktična obuka, koja je obavezna prije svakog ronjenja. Ono što je vrlo bitno za sigurnost jest i korištenje suvremene, ispravne i kvalitetne ronilačke opreme. Maksimalna dozvoljena dubina za športsko rekreacijsko ronjenje u Republici Hrvatskoj je 40 metara, a iznimno se može roniti i dublje ukoliko se koriste plinske mješavine”, izjavio je Lemac, podcrtavši da su sigurnost ronjenja, jednako kao i educiranost članova ronilačkih centara o bogatstvima morske bioraznolikosti i svijest o potrebi zaštite iste, ključevi uspješnog razvoja ronilačkog turizma.