Značajni krajobraz Žutsko – sitska otočna skupina

O lokalitetu

Značajni krajobraz Žutsko-stiska otočna skupina

KATEGORIJA ZAŠTITE: značajni krajobraz

GODINA ZAŠTITE: 1967.

POVRŠINA: 10 006,56 ha

POLOŽAJ: Općina Murter Kornati – otočna skupina sjeverno od NP „Kornati“

Kornatski arhipelag dijeli se na četiri otočna niza, nazvana po glavnom otoku unutar njih: piškerska, kornatska, žutska i sitska. Žutsko-sitsku otočnu skupinu okružuju Pašman, na sjeveru, Vrgada, na istoku, Dugi otok, na zapadu, i Kornat, na jugu. Obuhvaća trideset pet otoka (i otočića), osam hridi i jedan greben. Najveći otok je Žut, površine 14,81 km2, s najvišim vrhom (176 m) na brdu Gubavcu. Drugi po veličini je otok Sit, površine 1,63 km2, s najvišim vrhom Veli vrh (84 m).

Krš je glavno obilježje reljefa pa se na otocima može vidjeti raskoš krških reljefnih oblika nastalih korozijom i erozivnim procesima (kamenica, škrapa, žljebova…). Otoci nemaju izvorske vode, a građeni su uglavnom od rudistnih i hondrodontnih vapnenaca.U geološkoj prošlosti bili su sastavni dio kopna a sadašnji izgled poprimili su nakon podizanja morske razine prije 10 000 godina. Obale su razvedene (zaljevi, uvale, rtovi…) a ljepotu krajobraza naglašava kontrast plavetnila mora i bijelih karbonatnih stijena obraslih oskudnom eumediteranskom vegetacijom.

Žutsko-sitska otočna skupina pripada eumediteranskoj vegetacijskoj zoni. Šumska vegetacija sastoji se od vazdazelene šume i makije.

Kopnena fauna Žutsko-sitske otočne skupine nije sustavno istraživana.

Prvi tragovi naseljenosti na Žutu potječu iz vremena Liburna, o čemu svjedoče pretpovijesna gradina na položaju Grbe i grobni humci u Pinizeliću i na položaju Pod Ražanj. U vrijeme rimske uprave na otocima su živjeli pastiri. Prvi pisani spomen otoka nalazi se u popisu zadarskih otoka iz 11. – 14. st. Pod imenom Xut, a prvi podaci o otoku potječu iz 15. st. U 15. st. otok je u vlasništvu zadarske plemićke obitelji Civaleli, a od 1824. u katastarskom planu Sali kao vlasnici otoka ubilježeni su Božo (Natale) i Kristofor Dominis, plemići iz Šibenika. U drugoj polovici 19. st. otočna skupina kupovinom prelazi u vlasništvo murterskih obitelji. Na otoku nema stalnih naselja, već na njemu sezonski borave ribari, pastiri i ratari (maslinari i vinogradari).